Mel Džibson Les Pol i njegov suludi Apocalypto (2006)

[---]

evo šta vele u njujork tajmsu, za vikend će odgledam, pa k nekog zanima, mož se brbljari o tome
od apokalipto, nadam se da će krv da lipće...


The Passion of the Maya

By A. O. SCOTT
Published: December 8, 2006

“I’m going to peel off his skin and make him watch me wear it.” This grisly threat is delivered by one of the main bad guys in Mel Gibson’s “Apocalypto.” The promised flaying never takes place, but viewers who share this director’s apparently limitless appetite for gore will not be disappointed, since not much else in the way of bodily torment has been left to the imagination. There are plenty of disembowelings, impalings, clubbings and beheadings. Hearts are torn, still beating, from slashed-open chests. A man’s face is chewed off by a jaguar. Another’s neck is pierced by darts tipped with frog venom. Most disturbing, perhaps, is the sight of hundreds of corpses haphazardly layered in an open pit: a provocative and ill-advised excursion into Holocaust imagery on this director’s part.
Enlarge This Image
 
Andrew Cooper/Walt Disney Pictures

Raoul Trujillo (Zero Wolf), front, and Rodolfo Palacios (Snake Ink), behind him, in “Apocalypto.”
Readers’ Opinions
Forum: Movies


Violence has become the central axiom in Mr. Gibson’s practice as a filmmaker, his major theme and also his chief aesthetic interest. The brutality in “Apocalypto” is so relentless and extreme that it sometimes moves beyond horror into a kind of grotesque comedy, but to dismiss it as excessive or gratuitous would be to underestimate Mr. Gibson’s seriousness. And say what you will about him — about his problem with booze or his problem with Jews — he is a serious filmmaker.

Which is not to say that “Apocalypto” is a great film, or even that it can be taken quite as seriously as it wants to be. Mr. Gibson’s technical command has never been surer; for most of its 2-hour 18-minute running time, “Apocalypto,” written by Mr. Gibson and Farhad Safinia, is a model of narrative economy, moving nimbly forward and telling its tale with clarity and force. It is, above all, a muscular and kinetic action movie, a drama of rescue and revenge with very little organic relation to its historical setting. Yes, the dialogue is in various Mayan dialects, which will sound at least as strange to American ears as the Latin and Aramaic of “The Passion of the Christ,” but the film’s real language is Hollywood’s, and Mr. Gibson’s, native tongue.

When I first heard about this project, and later when I saw the early trailers, I halfway hoped that Mr. Gibson might turn out to be an American (or half-Australian) version of Werner Herzog, setting out into the jungle to explore the dark and tangled regions of human nature. Once you get past the costumes and the subtitles, though, the most striking thing about “Apocalypto” is how comfortably it sits within the conventions of mainstream moviemaking. It is not an obsessive opera like Mr. Herzog’s “Aguirre: The Wrath of God,” but rather a pop period epic in the manner of “Gladiator” or “Braveheart,” and as such less interested in historical or cultural authenticity than in imposing an accessible scheme on a faraway time and place.

 

The setting is Central America before the arrival of the Spanish, when the Maya empire, in Mr. Gibson’s version, was already in the process of collapsing from within. The basic moral conflict — as it was in “Braveheart,” directed by and starring Mr. Gibson, and in “The Patriot,” a vehicle for him directed by Roland Emmerich — is between a small group of people trying to live simple, decent, traditional lives and a larger, more powerful political entity driven by bloodlust and greed. This kind of conservative anti-imperialism runs consistently through Mr. Gibson’s work; whether the empire in question is Roman, British or Mesoamerican, and whatever its political resonance might be, it allows the viewer to root for an unambiguously virtuous underdog.

“Apocalypto” begins with a group of young men out on a hunt and lingers for a while in their happy, earthy village, a place that might double as a nostalgic vision of small-town America were it not for the loin cloths, the tattooed buttocks and the facial piercings. Blunted (Jonathan Brewer) is nagged by his mother-in-law and teased by his buddies because he hasn’t yet made his wife pregnant, but he accepts his humiliation in good humor, like the jolly fat kid on a family sitcom.

Meanwhile Jaguar Paw (Rudy Youngblood), whose father (Morris Birdyellowhead) is an admired hunter and warrior, snuggles down with his pregnant wife, Seven (Dalia Hernandez), and their young son, Turtle Run (Carlos Emilio Baez). There’s fresh tapir meat on the grill and an old-timer telling stories by the fire. Life is good.

Needless to say, this pastoral idyll cannot last. The ominous strains of James Horner’s score indicate as much. Before long the village is set upon by fearsome marauders, led by Zero Wolf (Raoul Trujillo), who rape, burn and kill with ruthless discipline and undisguised glee. The locals resist valiantly, but the survivors are led away to an uncertain fate. Seven and Turtle Run stay behind, hidden in a hole in the ground.

Jaguar Paw’s mission will be to rescue them and also to avenge his friends and kin. First, though, he will accompany us on a Cecil B. DeMille tour of the decadent imperial capital, a place of misery, luxury and corruption, where priests and nobles try to keep famine and pestilence at bay with round-the-clock human sacrifices.

Neither Mr. Gibson’s fans nor his detractors are likely to accuse him of excessive subtlety, and the effectiveness of “Apocalypto” is inseparable from its crudity. But the blunt characterizations and the emphatic emotional cues are also evidence of the director’s skill.

Perhaps because he is aiming for an audience wary of subtitles, Mr. Gibson rarely uses dialogue as a means of exposition, and he proves himself to be an able, if not always terribly original, visual storyteller. He is not afraid of clichés — the slow-motion, head-on sprint toward the camera; the leap from the waterfall into the river below — but he executes them with a showman’s maniacal relish.

And it is, all in all, a pretty good show. There is a tendency, at least among journalists, to take Mr. Gibson as either a monster or a genius, a false choice that he frequently seems intent on encouraging. Is he a madman or a visionary? Should he be shunned or embraced? Censured or forgiven?

These are the wrong questions, but their persistence reveals the truth about this shrewd and bloody-minded filmmaker. He is an entertainer. He will be publicized, and he will be paid.

“Apocalypto” is rated R (Under 17 must be accompanied by parent or adult guardian). See the first paragraph above.

APOCALYPTO

Opens today nationwide.

Directed by Mel Gibson; written (in Maya, with English subtitles) by Mr. Gibson and Farhad Safinia; director of photography, Dean Semler; edited by John Wright; music by James Horner; production designer, Tom Sanders; produced by Mr. Gibson and Bruce Davey; released by Touchstone Pictures. Running time: 138 minutes.

WITH: Rudy Youngblood (Jaguar Paw), Dalia Hernandez (Seven), Jonathan Brewer (Blunted), Raoul Trujillo (Zero Wolf), Gerardo Taracena (Middle Eye), Rodolfo Palacios (Snake Ink), Fernando Hernandez (High Priest), Maria Isidra Hoil and Aquetzali Garcia (Oracle Girls) and Abel Woolrich (Laughing Man).

[Ghoul]

evo šta vele u njujork tajmsu, za vikend će odgledam, pa k nekog zanima, mož se brbljari o tome
od apokalipto, nadam se da će krv da lipće...

mada mi je gibson kao osoba vrlo... problematičan... njegov novi film očekujem sa VELIKIM nestrpljenjem i očekujem od njega jaku četvorku... dakle, kazuj čim prije, žiko, ti si naš, tebi verujemo!

[Bab Jaga]

Khm, na nešto mi ovo podsječa...



 

[Tex Murphy]

I ja jedva čekam ovo da pogledam. Gibson je car, mada naravno mora još da jede sitno isjeckane mrkve i jabuke da bi postao npr. Klint Istvud. A i priča u ovom filmu zvuči obećavajuće. A tu su i obligatne kontroverze:

First, the Jews; Now Gibson Angers the Maya


 Some descendants of the Maya tribes depicted in Mel Gibson's Apocalypto have denounced the movie as racist and not representative of their ancient culture. In an interview with Reuters, Ignacio Ochoa, director of the Nahual Foundation, said, "Gibson replays, in glorious big budget Technicolor, an offensive and racist notion that Maya people were brutal to one another long before the arrival of Europeans and thus they deserved, in fact, needed, rescue." Lucio Yaxon, described by Reuters as a 23-year-old Mayan human rights activist, added, "Basically, the director is saying the Mayans are savages." Today's (Thursday) Los Angeles Times noted that archaeologist Richard Hansen was on hand throughout the shooting of the film, lending his advice to the production team. Production designer Tom Sanders told the newspaper, "It was really fun to say [to Hansen], 'Is there any proof they didn't do this?' When he said, 'There is no proof they didn't do that, ' that gives you some license to play."

[krema]

Tacno tako, Gibson me svojim filmovima jos nije razocarao, a ne vjerujem ni da ce sad. Zeljno ocekujem film.

[Black Mamba]

uuu, konacno ovo mi je jedan od najocekivanijih filmova u ovoj godini

[Ghoul]

meni su maje i asteci ionako beskrajno zanimljivi kao tema, a posebno estetika njihovih hramova, tj piramida, i reljefa na njima!
sick bastards if there ever were some! naročito maje...

najtoplije preporučujem roman TERRA NOSTRA karlosa fuentesa, koji, pored milion drugih razloga da ga se pomno čita, sadrži i jednu od najfascinantnijih (i na mene najuticajnijih) scena u bilo kom romanu koji sam ikada čitao: dugačku, explicitnu, majstorski opisanu scenu žrtvovanja nekoliko HILJADA zarobljenika na vrhu jedne od onih MOĆNIH piramida, i potoke krvi koji se slivaju niz spec. 'oluke', tj useke u stepenicama piramide, i brda od iščupanih srdaca... mljac! it doesn't get better than that!

pitam se da li će blesavi gibson imati muda i talenta da uhvati bar delić tog mooda?

žiko, javljaj!

PS: 'A man’s face is chewed off by a jaguar.'
fuck, man, can you go wrong with THAT?! ovo mi po sebi zvuči kao vredno cene karte...

[Kastor]

meni su maje i asteci ionako beskrajno zanimljivi kao tema

Takođe.
Kad na to dodam Gibsona, bale mi cure iz usta.
Žiko očekujemo iscrpan izveštaj.  

U iščekivanju izveštaja, mini kviz o poznavanju brutalnih južnoameričkih civilizacija (predkolumbovskih što bi ameri rekli).
Kojoj civilizaciji pripada ova scena (trenutni volpejper )?



Ko zna, prepoznaće mural.

[WARLOCK]

civilizacija Maja .. Jeste li citali knjige Denikena? barem da su u filmu nesto povezali sa vanzemaljcima kao bogovima..

[Black Mamba]

ja uopste nisam odusevljena filmom.. bar ne toliko koliko sam ocekivala.... kamera mi se od samog pocetka nije svidela, sto mi je najvise smetalo, toliko da mi se cinilo sve prilicno amaterski.. posebno kad su snimane brze scene.... efekti su fakat nepojmljivo losi......... uopste ne kapiram, mozda je Gibson previse hteo da sve bude previse originalno, ali fakat nije... mozda ovaj vas Zika Padobranac ima neko bolje objasnjenje....

prva polovina filma me podsetila na Hrista u The Passion of the Christ: Jaguar Paw ne pokazuje strah, bes i zelju za osvetom.. potpuno je smiren i spokojan.... drugom polovinom ova ideja se polako gubi.......

imho, film je ok, pricica prilicno simpa, likovi FANTASTICNi,,,,,,,,, a ja sam odlepila na Jaguara Pawa ko neka klinka lik je nevidjeno dobar iako mislim da njegov talent i pojava u ovom filmu nisu dovoljno iskorisceni

[krema]

Vidjecemo, vidjecemo. Poznavajuci kako Gibson radi, ne bi me iznenadilo da bude u filmu scena poput te o kojoj govoris, Ghoule...

[angel011]

najtoplije preporučujem roman TERRA NOSTRA karlosa fuentesa, koji, pored milion drugih razloga da ga se pomno čita, sadrži i jednu od najfascinantnijih (i na mene najuticajnijih) scena u bilo kom romanu koji sam ikada čitao: dugačku, explicitnu, majstorski opisanu scenu žrtvovanja nekoliko HILJADA zarobljenika na vrhu jedne od onih MOĆNIH piramida, i potoke krvi koji se slivaju niz spec. 'oluke', tj useke u stepenicama piramide, i brda od iščupanih srdaca... mljac! it doesn't get better than that!

Je l' jedeš ti nešto u poslednje vreme?  

Film zvuči interesantno.

[Kastor]

ja uopste nisam odusevljena filmom.. bar ne toliko koliko sam ocekivala.... kamera mi se od samog pocetka nije svidela, sto mi je najvise smetalo, toliko da mi se cinilo sve prilicno amaterski.. posebno kad su snimane brze scene.... efekti su fakat nepojmljivo losi......... uopste ne kapiram, mozda je Gibson previse hteo da sve bude previse originalno, ali fakat nije...

Majku mu, ni na trejleru ni na tizeru mi to ne izgleda loše...ajd' će vidimo.

civilizacija Maja  ..

Nisu Maje već Moche.
Za pokušaj, poklon i to, ni manje ni više, nego zlatna maska Dekapitatora

[Ghoul]

daklem, žiko, odgleda li mela nebruxa?

[Izitpajn]

Film je mediokritetan i šupalj. Scenarij je jednodimenzionalan, režija srednja žalost, likovi ne postoje, cijeli seting je krajnje diskutabilan, a želja da se bar na trenutak bude Walter Hill ili Sam Peckinpah ostaje sanak pusti. Sve u svemu, lijepa šarena razglednica bez sadržaja vrijednog spomena.

[Джон Рейнольдс]

meni su maje i asteci ionako beskrajno zanimljivi kao tema,

Pa što ćutiš, bre, imam dve lepe knjige da ti pokažem na tu temu. Svratiću sutra do mojih matoraca da ih pokupim.

Neko gore spomenu Denikena; po "denikenovskim" pričama, Tolteci su naslednici i potomci Atlantiđana (uz neizbežne Egipćane, naravno). Tolteci se, uopšte, mnogo manje spominju od Maja, Inka i Asteka, a jednako su zanimljivi.

[krema]

Koliko se sjecam, a davno sam citao njegove knjige, zar nije dosta naroda vodilo porijeklo od Atlantidjana?

[Джон Рейнольдс]

Koliko se sjecam, a davno sam citao njegove knjige, zar nije dosta naroda vodilo porijeklo od Atlantidjana?

Nisam rekao da je Deniken razvijao tu teoriju, zato sam i stavio pod znake navoda, pošto me asocira na nešto što bi taj stari prevarant napisao.

Od Denikena sam čitao samo "Sećanja na budućnost", pa pošto mi ni to delo nije ostavilo neki bog-zna-kakav utisak, odustao sam od daljeg. Koliko sam čuo, u svojim kasnijim knjigama je odustao od nekih ideja koje su ga proslavile u prethodnim. Komendija.

[krema]

Sjecam se da su knjige doticnog gospodina(inace ugostitelja, ako se ne varam), bile bas jedno lagano i opustajuce stivo, razbacivao se svakakvim teorijama i besmislenim idejama, al ajd, mora neko i to. Ostao mi je u sjecanju i po tome sto ga je Zona sumraka znala cesto citirati kao "Velikog istrazivaca misterija".

[krema]

Ghoule, tvoja filmaska zjed za krvlju bice udovoljena ukoliko pogledas film. Gibson definitivno ne stedi publiku...itekako krvavo...

[Kastor]

Ghoule, tvoja filmaska zjed za krvlju bice udovoljena ukoliko pogledas film. Gibson definitivno ne stedi publiku...itekako krvavo...

dobro, krvavo, a priča valja li?

[krema]

Sve u svemu nije lose. U vezi nekih stvari nisam zadovoljan, mogle su se bolje odraditi(sto se price tice), ali ok, film mora ostaviti utisak na svakog. Standardni Gibson, nije razocarao.
Ali komentari poslije filma su razliciti, dio ekipe s kojom sam isao je ostao krajnje nezadovoljan vidjenim, tako da...sve je subjektivno, najbolje je otici u kino i vidjeti...

[Kastor]

Standardni Gibson, nije razocarao.

E dobro je.
Malo su me zaplašili neki komentari, mada se oni uglavnom odnose na zanemarivanje istorijskih činjenica i preterano nasilje.
Ovo prvo nigde nije baš najbolje obrazloženo pa ću se uveriti kroz film, a ovo drugo je po meni neizbežno za ovu temu.

There's not a man in this movie who isn't scourged, bashed, or punctured—unless he's disemboweled  

[Tex Murphy]

Malo su me zaplašili neki komentari, mada se oni uglavnom odnose na zanemarivanje istorijskih činjenica i preterano nasilje.

Odlično! Ako čak i ljudi koji ne vole dotični film mogu jedino to da mu zamjere, onda sjajno. Sa nasiljem nikad nisam imao problem, čak sam vazda i bio ljubitelj lijepo urađenog nasilja, kolko god da je pretjerano (Kill Bill), a "zanemarivanje istorijskih činjenica" je najidiotskija primjedba koju je i teoretski moguće dati nekom filmu. Kome je do činjenica, nek čita novine. Čuj istorijske činjenice. Pa film je UMJETNOST  

(Interesantno je kako se niko ne buni na one razne filmove u kojima je Drakula predstavljen kao vampir i redovno se pojavljuje što u devetnaestom što u dvadesetom vijeku, mada NIJE bio vampir i živio je mnogo ranije.)

[krema]

Apsolutno tacno, Kastore. Ova tema povlaci za sobom pretjerano nasilje i ne vidim u tome nista lose, jer to, ujedno, i jeste vjerno prenosenje istorijskih cinjenica.
Ja sam filmom zadovoljan.

[Kastor]

"zanemarivanje istorijskih činjenica" je najidiotskija primjedba

ma to neki indijanci seru
 

[Tex Murphy]

ma to neki indijanci seru

Indijanci? Demit, pa zar ih nismo već sve pobili?  

[taurus-jor]

Interesantno je kako se niko ne buni na one razne filmove u kojima je Drakula predstavljen kao vampir i redovno se pojavljuje što u devetnaestom što u dvadesetom vijeku, mada NIJE bio vampir i živio je mnogo ranije.)

Otkud mi znamo da nije bio? Nismo zavirivali u kovceg, a tesko da cemo ikada dobiti priliku.

[krema]

Ja cuo da nije

[Tex Murphy]

Otkud mi znamo da nije bio? Nismo zavirivali u kovceg, a tesko da cemo ikada dobiti priliku.

Pa, dotični je sahranjen usred manastira, tako da ne vjerujem da bi njegovom vampirizmu prijalo sveprožimanje jednog tako svetog mjesta  

[Джон Рейнольдс]

Nije dokazano da u (neki kažu ispred) manastiru(a) Snagov leži baš Vlad Cepeš.

[WARLOCK]

ma to neki indijanci seru

Indijanci? Demit, pa zar ih nismo već sve pobili?  

Sinoc sam ugledao indijance kako sviraju u Knez Mihajlovoj ulici
Ipak su zivi

[angel011]

Otkud mi znamo da nije bio? Nismo zavirivali u kovceg, a tesko da cemo ikada dobiti priliku.

Pa, dotični je sahranjen usred manastira, tako da ne vjerujem da bi njegovom vampirizmu prijalo sveprožimanje jednog tako svetog mjesta  

Zato stalno i iskače iz groba, ne prija mu.  

[krema]

Jadan covjek, ni mrtvom mu mira ne daju

[Bab Jaga]

Pa on je nemrtvi

[krema]

Ah da, zaboravio sam. Ispravljam se-ni nemrtvom mu mira ne daju...

[Tex Murphy]

Da prestanemo sa ovim neozbiljnim oftopikovanjem - konačno sam pogledao film koji je predmet ovog topika (u slučaju da ste zaboravili, u pitanju je Apokalipto). Nažalost, ne mogu da reći da sam oduševljen. Jeste da je film interesantan, napet, krvav i sve to, ali u suštini u pitanju je običan Rambo u svijetu Maja.
Neke od stvari koje mi se nisu svidjele su sljedeće: Film je previše "ruralan", odnosno čitav se svodi na proganjanje kroz džungletinu. Očekivao sam da će biti, ne znam kako da opišem, nekih ekstravagantnijih, masovnijih scena. Npr. ono sa glavama koje se kotrljaju niz stepenice je bilo sjajno, kao i pomračenje (zar nije trebalo da im strada vid od toga?). Ali ostatak je kao što već rekoh, tako da u suštini i nije neka velika razlika da li se dešava u svijetu Maja ili (uz sitne modifikacije) u sadašnjem vremenu.
Dalje, film je mogao razumno da se skrati boljim montiranjem. Scene teglenja zarobljenika do mjesta za žrtvovanje su preduge, a i na dijelu prije toga su mogle da se iskoriste makaze.
I dalje: Ono što sam se nadao da će film da postigne (a nije uspio sasvim) je da će toliko da nas uvuče u priču (tj. dešavanja, tj. svoj svijet) da ćemo jednostavno da zaboravimo da je u pitanju film. Jako dobar korak u tom smjeru je bio što likovi ne govore engleski, ali mislim da bi sjajno bilo i da su ukinuli titlove. Ne znam tačno da opišem šta pokušavam da kažem, ali probaću: Daklem, nepostojanje titlova bi stvorilo određenu distancu između nas kao gledalaca i likova u filmu. Tj., naravno znali bismo otprilike šta se dešava (Rambo), ali bi utisak da smo usred nekog drugog svijeta bio mnogo jači. Naravno, ovo je fenomenalan napredak (kao i The Passion Of The Christ) u odnosu na filmove gdje vilenjaci i slična stvorenja govore engleski i sl.
Dalje, iako je film prilično dobro režiran (izgleda dosta STVARNO, a da nije ogavan kao Cannibal Holocaust), bolji efekat je mogao da se postigne u nekim scenama, izbacivanjem nekih slow-motiona i sl. Opet se vrćem na ono otprije, ti režiserski trikovi nas podsjećaju da ipak gledamo film, da nismo stvarno tamo.
Just my two cents. Ali da ne bude zabune, film mi se svidio i vjerovatno ću ga gledati opet.
Eh, da, još malo nitpickinga - jeste primijetili kako žena Jaguar's Pawa ima neobično očuvane zube, bez obzira na djecu i na vrijeme u koje živi?  

[Kastor]

Otprilike imam isto mišljenje kao i Harv uz još poneke zamerke, ali sam razočaran i ne želim da ih se prisećam.

Reče necenjeni predgovornik:

Daklem, nepostojanje titlova bi stvorilo određenu distancu između nas kao gledalaca i likova u filmu.

Naročito kada jedna od rečenica glasi: He's fucked.,
nakon toga očekivao sam i poneku repliku u stilu: Let's get the hell out of here!.

Uzimajući u obzir da sam potpuno nezadovoljan kvalitetom high-profile filmova 2006, ovo i nije toliko loše, ali je Sadista definitivno po(d)bacio.

[---]

Opet se vrćem na ono otprije, ti režiserski trikovi nas podsjećaju da ipak gledamo film, da nismo stvarno tamo.

vraco se ne vraco, ubi me, al svarno ne vidim zashto je to greh... i kod sema pekinpoa ima slov moushna koliko hocesh, pa shta? nije publika vishe malo dete da se sklanja od voza u krupnom planu. ako do sad, za 40 godina upotrebe tog "trika" (kao i kapljica na kameri, o chemu se raspravljalo na drugom tropiku), nisu nauchili chemu sluzi slow motion i josh uvek veruju da se filmovi prave abrakadabra u soko starku, onda nek ide filmska interpunkcija dovraga...

[Ghoul]

Opet se vrćem na ono otprije, ti režiserski trikovi nas podsjećaju da ipak gledamo film, da nismo stvarno tamo.

vraco se ne vraco, ubi me, al svarno ne vidim zashto je to greh... i kod sema pekinpoa ima slov moushna koliko hocesh, pa shta? nije publika vishe malo dete da se sklanja od voza u krupnom planu. ako do sad, za 40 godina upotrebe tog "trika" (kao i kapljica na kameri, o chemu se raspravljalo na drugom tropiku), nisu nauchili chemu sluzi slow motion i josh uvek veruju da se filmovi prave abrakadabra u soko starku, onda nek ide filmska interpunkcija dovraga...

žiko, mislim da ti to što ovde zboriš, mada u teoriji prilično ok, nije sasma primenjivo na tu konkretnu kapljicu u CHILDREN na koju sam se ja žalio.
prosto, ne možeš da upoređuješ jedno stilsko sredstvo kao što je slou moušn ili štagod sa uprskanom kamerom (koja nije dijegetska, odnosno narativno uklopljena u dešavanja kako bi to bila kamera nekog reportera-lika u filmu na licu toga mesta...).
jes da te i jedno i drugo podseća da gledaš film, al da ga bem ako je to podsećanje istog intenziteta i učinka: ipak je slow motion jedno odavno ustaljeno sredstvo tj. postupak, usvojeno u pravopis filmskog jezika, i prihvata se zajedno sa svim ostalim na koja se praviš da ne obraćaš pažnju, osim ako ti 'autor', kao npr. b. de palma, njima ne brka u oko i ne prči se: 'vidi kako režiram!' ili ako nisi toliko zaluđen tehnikom da više ne možeš da gledaš FILM nego ga posmatraš kao automehaničar koji otvara haubu i posmatra mašineriju.
što je najgore, bojim se da sam i ja blizu toga da većinu filmova u poslednje vreme gledam na taj analitički način, ali to je samo stvar moje sve veće zahtevnosti i sve težeg uživljavanja u ono što gledam: CHILDRENu sam dao 5- pored ostalog i zato što me je sasvim kupio pričom, atmosferom, opštim ugođajem, ubacio me u sebe skoro potpuno tako da više nisam razmišljao: vidi elipsa; aha, evo ga fade-out; vidi, očit CGI; aha, ovo mora da su snimili u studiju itsl. prosto, uvukao me u sebe kao malo šta viđeno u poslednje vreme – a onda me izbacio, načas, iz toga, tim sasvim nepotrebnim i neopravdanim kapljicama.

dakle, sve ovo što sam reko odnosi se na kuarona: šta je gibson radio još nisam video i ne znam.

[---]

ma pusti mene pozera, ionako pisem neargumentovane postove samo da bih pametovao.
slažem se u načelu s tobom, poređenje je bilo po osnovu "podsećanja da gledamo film", što jeste na klimavim nogama, ali ja velim da su i kapljice na kameri poznati efekat koji stvari, da tako kažem, izbacuje iz dijegetskog sveta filma na objektiv kamere. mislim da kapljica ima i u milijusovom danu velikih valova, a to je snimljeno 78, oću reći, naviko se narod i na kapljice. ali...
i kuaron i lubecki su toga svesni, nisu oni od juče pa ne znaju, tako da je smislenije pitanje, meni se bar čini, zašto su stavili te kapljice na kameru i kakav efekat su hteli da postignu, i ako su ostvarili taj efekat - da li je on opravdan ili ne, i zašto.
nemo pogrešno da me shvatiš, nisam rekao ni da je neopravdano ni da nije (o toj sceni se može nadugačko i naširoko), samo se bunim protiv a propo odbacivanja nekog "režiserskog trika" ako nas podseća da gledamo film.

[Ghoul]

žiko, nemo se sikiraš mnogo zbog miloša, on tako to ponekad, mada je u suštini dobar dečko.
siguran sam da će pre ili kasnije ženskinje ovoga foruma početi da pada na tvoje čari kako to sada čini na mehine (mehove? mehanine?...) i onda će sve doći na svoje mesto.
naravno, prvi korak je da okačiš svoju sliku... na ovo naše mudrovanje one ne padaju.

glede tih kapljica što mi sreću kvare (no dirty puns intended, or considered, or even remotely imagined) čini mi se da sam na onom tamo topiku kazao ZAŠTO mi smetaju, dakle, nisam ih odbacio per se...

ps: koliko ne znaš šta govoriš pokazuje i to što si kazao 'a propo' umesto 'a priori'!    

[Kastor]

odbacivanja nekog "režiserskog trika" ako nas podseća da gledamo film.

Kao što reko' na COM topiku pomenute kapljice nisu "režiserski trik" već slučajnost. (ne mogu da verujem da u dvadesetak postova raspravljamo o kapljicama)

Za razliku od toga namerni  "režiserski trikovi" u Apokaliptu imaju funnkciju, neki su i vrlo dobri ali to ovde jednostavno nije dovoljno. Vrlo su retke scene u kojima ima šta specijalno da se vidi. Mogu slobodno da preporučim samo "urbani" deo filma.

Da, sada sam se prisetio još nečega ...ili sam ja glup ili se uvodni citat i poslednja scena filma poništavaju? Nešto tu nije u redu.

[Black Mamba]

siguran sam da će pre ili kasnije ženskinje ovoga foruma početi da pada na tvoje čari kako to sada čini na mehine (mehove? mehanine?...) i onda će sve doći na svoje mesto.
naravno, prvi korak je da okačiš svoju sliku... na ovo naše mudrovanje one ne padaju.

verujem da nisi mislio na mene, al obzirom da si napiso "zenskinje ovog foruma" osetila sam se prozvanom, tako da mi nije bas drago da coveku turas pod nos naopaku sliku o meni:

..... ovo najbolji znaci da meni nista ne znaci ako je muskarac lep samo na izgled..

[Tex Murphy]

Kastore, imam da ti kažem samo jedno - potius sero quam nunquam. Ne da mi se sad da detaljno čitam svoj prethodni ogromni post (pošto u principu ne volim da čitam gluposti), tako da nemam pojma jesam li dovoljno jasno naznačio DA NE NEGIRAM SLOW-MOTION KAO SREDSTVO UMJETNIČKOG IZRAŽAVANJA (akcioni filmovi Džona Vua bez njega jednostavno ne bi bili tako lijepi), nego samo njegov efekt u ovom konkretnom filmu, odnosno zato što taj efekt čini da ne budu zadovoljena moja (u svakom slučaju nerealna i prevelika) očekivanja. A ta očekivanja se, logično, odnose samo na ovaj film. Generalno nisam ni protiv titlova, ali ovde su mi nekako smetali.
A sad, za kaznu, još ću malo da baljezgam. Dakle, fakat je da svako umjetničko djelo (ili bar skoro svako), pa prema tome i film, ima neki otklon od realnosti. Kako reče onaj nigger u Storytelling - "Mane zeve jel' se desilo il' nije, kad počneš da škrabaš (praviš film) o tome, to momentalno postaje fikcija." (Ovo možda nema veze s pričom, ali volim taj citat.) Konkretno, u filmskoj umjetnosti taj otklon čine npr. pljosnat ekran ili muzika koja svira u pozadini, nebulozne rečenice koje likovi izgovaraju, način kako se ponašaju, itd. Što je sasvim OK, zašto bi do đavola neko tražio realnost u filmu (ili drugoj umjetničkoj formi), kad može da izađe na ulicu i uživa u njoj? However, ja sam iz nekog razloga od ovog filma očekivao da bude brutalno realan, što se nije desilo. End of story. Ali eto, kad smo već kod te disproporcije glede onoga što se dešava u filmu i efekata kojima je to postignuto - meni se recimo baš svidjela tehno muzika u filmu Plunkett & McLeane.

Da, sada sam se prisetio još nečega ...ili sam ja glup ili se uvodni citat i poslednja scena filma poništavaju? Nešto tu nije u redu.

Misliš na dolazak Španaca? Pa to je sasvim OK. Uvodni citat kaže - nijedno veliko carstvo nisu sprčili spolja dok se ono svojim nemoralnim i razvratnim životom nije sredilo iznutra. Iliti, u prevodu, bezbrojne ljudske žrtve su direktno izazvale dolazak Španaca i zatiranje Maja (mada to ne vidimo u filmu, ali znamo šta slijedi). Valja obratiti pažnju da Gibson nakon prilično novozavjetnog The Passion Of The Christ sada pravi vrlo starozavjetan film, mada se Biblija nigdje ne spominje. Jesam ovo lukavo primijetio?  

[---]

ps: koliko ne znaš šta govoriš pokazuje i to što si kazao 'a propo' umesto 'a priori'!    

   

moka, ojavljujem se odavde, los sam u napadu jos gori sam u odbrani.
(nije neko pravdanje, al tesko je pisati dok su ti kolena na chokovima, a zena te drnda da prekines sa lupetanjima po forumima i krenes vec jednom u tu kupov'nu.)

[Black Mamba]

Ghoule, sto ne rece da je covek prikovan, da se ne trudim dzabe

[Meho Krljic]

Proklete žene, od njih nikad ništa dobro...

[Kastor]

Valja obratiti pažnju da Gibson nakon prilično novozavjetnog The Passion Of The Christ sada pravi vrlo starozavjetan film, mada se Biblija nigdje ne spominje. Jesam ovo lukavo primijetio?  

Jes, jes, ovo je prequel to Passion, na kraju imaš i rođenje, dolazak Irodovih ubica i bekstvo u Egipat.

Misliš na dolazak Španaca? Pa to je sasvim OK. Uvodni citat kaže - nijedno veliko carstvo nisu sprčili spolja dok se ono svojim nemoralnim i razvratnim životom nije sredilo iznutra. Iliti, u prevodu, bezbrojne ljudske žrtve su direktno izazvale dolazak Španaca i zatiranje Maja (mada to ne vidimo u filmu, ali znamo šta slijedi).

To je prilično nategnuto, čini mi se....no dobro, svakom svoje, znaš kako kažu indijanci:  aalu ledu Choolu ledu koduku peru somalingam.

[EKSTREMISTA]

Evo zanimljivog teksta latinoanarhiste o filmu:'Apokalipto' Mela Gibsona: filmska logika genocida
 
Huan Santos

"Apokalipto" Mela Gibsona nije tek puka avanturistička priča, nije to samo još jedan ekstremni prikaz apokaliptičnog nasilja zarad sebe samog, a "Village Voice" smrtno greši kada kaže da je za razliku od "Hrabrog srca" i "Stradanja Isusovog", "Apokalipto" "neopterećen nacionalističkom ili religijskom posvećenošću", — da je to "čist, amoralni senzacionalizam".

Uprkos ekstremnoj brutalnosti "Apokalipto" nije samo poslednji Gibsonov snaf film sa religijskom temom. Film je moralna priča, i samo su dve stvari kojih se treba setiti da bi smo stekli uvid u grozomorne moralne pobude koje stoje iza Mel Gibsonovog prikazivanja Maja.

Prva je ta da, uprkos Gibsonovom groznom prikazivanju Maja kao zastrašujućeg kulta poremećenih ubica koji kao da su upravo stigli iz "Apokalipse sada!", ne postoje dokazi da je narod Maja ikada praktikovao šrioko rasprostranjena masovna žrtvovanja, a oni sigurno nisu imali za metu nevine lovce-sakupljače i hortikulturaliste koje je Gibson odabrao da prikaže kao žrtve majanskog kulta smrti.

Gibson zna više. On je detaljno prostudirao teren i nije imao praktičnih ograničenja u pogledu fondova koje je mogao da potroši na istraživanje. Njegov prikaz je svesna laž, koju on koristi da bi opravdao premisu da su majanski gradovi-države propali zato što su zasluživali da propadnu, i da su zasluživali da budu zamenjeni "superiornom" kulturom putem genocida poznatog pod imenom Konkista.

"Velika civilizacija se ne može spolja osvojiti dok se sama ne uništi iznutra", tako kaže Gibson. Drugim rečima Konkista nije bila genocid već zaslužena moralna kazna; civilizacija nije pala, u krajnjoj analizi, zbog klimatske promene ili nenameravanog osiromašenja zemljišta ili čak rata - ona je pokorena zahvalujući božijem gnevu protiv sila zla.  I Gibson se potrudio da drevne Maje vidite kao silu suštinskog zla.

Evo delića standarda koje je Gibson koristio u osmišljavanju svoje slike Maja. "LA Times" citira produkcionog dizajnera Toma Sandersa:



"Imali smo arheologa, DR. Ričarda Hensena, sa nama", rekao je Sanders. "Bilo je veoma zabavno reći , 'Da li postoji bilo koji dokaz da oni nisu radili ovo?' Kada je on rekao, 'Nema dokaza da to nisu radili', to vam daje neku vrstu dozvole za igru." I "igrali" se jesu. Reks Rid naziva rasističko prikazivanje Maja Gibsonovim "ogromnim kastingom beznačajnih ljudi iz 'Oom-Gawah-Bwana' škole pozorišne umetnosti."


U impresivnom intervjuu sa Krisom Garsijom iz "American Statesmana" iz Ostina, Džulija Gvernzi, ekspertlinja za majansku kulturu na teksaškom univerzitetu o Gibsonovoj agendi kaže: "'Prošli put smo imali Jevreje (u 'Stradanju Isusovom'), sada ćemo imati Maje.' I da bi se istakao taj momenat bilo je potrebno puno zaista uvredljivog rasnog stereotipisanja. Oni su prikazani kao taj ekstremno varvaski narod, dok ustvari, Maje su bile veoma sofisticirana kultura... Mrzim to. Prezirem to. Mislim da je to odvratno. To vređa narod Maja. To vređa one među nama koji pokušavaju da podučavaju kulturnoj senzitivnosti..."

Drugi detalj koji biste možda trebalo da zapamtite je ovaj. Bez obzira šta se desi u ovom filmu, Španci se ne pojavljuju na kraju, prilikom kolapsa majanske civilizacije, da bi "spasli" bilo šta.

Stotine godina će proći od kolapsa majanskih gradova-država do Američkog holokausta. Zarad dobrobiti carstva Španci će žrtvovati 95% populacije u Meksiku, strahote koje će počiniti tokom ne više od 100 godina. Hitlerov holokaust, sa 20 miliona mrtvih, bledi: Osvajanje Amerika od strane Evrope zahtevaće 100 milina života. Ne postoji divljačkiji genocid u istoriji civilizacije.

Ali ako tragate za divljaštvom, holokaust nad majanskim narodom se tu ne zaustavlja. Najrecentniji talas je okončan pre ne više od jedne decenije. Četvrt miliona nevinih Maja su masakrirani u Gvatemali od strane režima odreda smrti podržanog od strane Gibsonovih kohorti hrišćanske desnice, uključujući tu i Ronalda Regana i apokalitične fanatike poput Peta Robertsona i Džerija Folvela. Nazvali su to "Tihim holokaustom" oni koji znaju za njega.

Maje su pretrpele modernu apokalipsu na daleko brutalniji način od bilo čega iz Gibsonove sadističke mašte, brutalnije čak i od onoga što bi se on usudio da prikaže na ekranu. To je priča koju bi odbio: njeni demoni nisu "divljačke" Maje u dosadnom horor filmu, to su hrišćanski odredi smrti podržani od strane fundamentalističkih lidera koji se koriste starim španskim metodama. Britanska anti-ratna organizacija piše:

"Radeći metodično širom majanskog regiona, vojska i njene paravojne jedinice, uključujući 'civilne patrole' nasilno regrutovanih lokalaca, napali su 626 sela. Svaka zajednica je poterana poput stoke, ili uhvaćena u trenutku kada su se već okupili zbog proslave ili zbog pijačnog dana. Seljani, ukoliko nisu pobegli da bi postali lovljene izbeglice, su brutalno ubijeni; drugi su prisiljeni da gledaju, i ponekad uzmu učešća. Zgrade su vandalizovane i razbijene, i primenjena je politika 'ognjene zemlje': ubice su uništile useve, poklale stoku, zagadile zalihe vode, i oskrnavile sveta mesta i kulturne simbole."

"Deca su često udarana o zidove, ili živa bacana u jame gde su kasnije bacani leševi odraslih; takođe su mučena i silovana. Žrtvama svih doba često su amputirani udovi, ili su nabijane na kolac i ostavljane da lagano umru. Drugi su potapani u benzin i paljeni, ili im je vađena utroba dok su još bili živi. Pored toga u neke je kontinuirano pucano ili su mučeni i zatvarani samo da bi umrli u bolovima. Materice trudnica su rasporavane. Žene su rutinski silovane tokom mučenja. Žene - sada udovice - koje su ostale u životu sigurno nisu mogle da prežive traumu: prisustvo seksualnog nasilja u društvenom sećanju zajednica je postalo izvor kolektivne sramote."

Gibson nije ispričao priču o progonjenim izbeglicama koje su pre deset godina bežale pred hrišćanskim odredima smrti. Njegovi drevni lovci nisu ništa više od fragmenata njegove imaginacije, rasistički stereotipi o drevnim Majama koji ne postoje nigde više sem u njegovom delirium tremensu. To su njegovi demoni koji progone njegov imaginarni herojski / žrtveni / alter ego, Jaguarova šapa, kroz "divljačku" džunglu.

Okvir priče je duboko ukorenjen u Gibsonovim ekstremno desnim religijskim i političkim gledištima. On prikazuje majanske sveštenike i lidere kao demonski zle u vreme kada širom sveta raste interesovanje za majansku politiku - Zapatiste - i za majansku spiritualnost i proročanstvo. Podtekst filma i njegov socijalni kontekst uključuju majansko proročanstvo sa kraja doba uništenja, i početak novog oko 2012. godine hrišćanske ere, doba koje može voditi ka harmoniji između čovečanstva i Zemlje.

Biblijska kontra-verzija govori o pravedničkom uništenju sveta sprovedenog od strane osvetničkog boga koji uništava sva živa stvorenja, što je vizija koja je utemeljena u Apokalipsi svetog Jovana, Knjige otkrovenja, koja je bila inspiracija za naziv filma.

Maje koje su preživele ubijanja u Gvatemali i na drugim mestima očuvale su u životu svoje spiritualne tradicije - uključujući svoja proročanstva o kraju ovog doba - uprkos 500-godišnjih intenzivnih nastojanja da se one izbrišu. Desničarski hrišćani na svakom ćošku vide paklene zavere Novog doba (New Age), i napade na druge duhovne tradicije drugih kultura shvataju ne kao kulturni genocid već kao legitimno "duhovno ratovanje" u vreme bližeće apokalipse.

Gibson je stvorio "Apokalipto" na propagandnom frontu spiritualnog rata, smrtno ozbiljnog kulturnog rata između onih koji bi da zaštite i odbrane sposobnost Zemlje da živi i onih na hrišćanskoj desnici koji žele da "dovedu do" Armagedona.

Veći ulozi su budućnost života na planeti Zemlji u vreme kada mnogi smatraju da je industrijska civilizacija Zapada na ivici kolapsa i kada najpoštovaniji naučnici na svetu smatraju da je Zemlja na rubu ekološog uništenja, što je sentiment koji duboko dele živi čuvari majanske mudrosti čiju urođeničku spiritualnu tradiciju je Gibson odabrao da prikaže kao zlu.

Preživeli najrecentnijeg talase genocida još uvek nisu pogledali "Apokalipto" - ni jedan Maja nije, čak ni oni kojima je GIbson rezervisao male uloge, ili koji su radili kao dodatna radna snaga i spremačice.

Čovek ne može a da se ne zapita kako će publika u Gvatemali videti "Apokalipto", ali jedna stvar je sigurna: Maje će biti duboko pogođene kada budu videle da je njihova kultura prikazana kao ludnica ubijanja, dok će oni koji su podržavali režim vodova smrti hrišćanskog fašiste Efraina Rios Monta naći utehu: njihovo gledanje na Maje kao na neljude će biti "opravdano" filmom, a time i njihova genocidna vladavina terora.

Rasistički stereotipi, na kraju krajeva, služe jednoj i samo jednoj funkciji - oni služe kao priča, scenario koji opravdava upotrebu nasilja protiv ciljane grupe, bez obzira da li je oružje ugnjetača mač i top, gasna komora, M16, konopac linčerske rulje, ili kamera.

Jedan gledalac je shvatio i prigrlio Gibsonovu nameru u njenoj celovitosti, rekavši da "Apokalipto":


    "Prilično precizno opisuje čitavu poentu civilizacija takvih "plemenitih divljaka" poput Maja, ako nas pitate. Takve nema, nije je bilo, niti će je biti. Ti krvoločni melezi i mnogi drugi pre i nakon njih su bili brutalni, divlji, okrutni i potpuno bez pokajničkih kvaliteta, i najbolja stvar koja se ikada desila ovoj planeti je bilo to kada su zbrisani, da se više nikada ne čuje za njih.

    U stvari, mi dugujemo španskim konkvistadorima večiti dug zahvalnosti zato što su zbrisali sa lica planete zgrušano-krvavi bestijalni, brutalni zadah smrti koji se nadvio nad čovečanstvom jer, da oni to nisu učinili, sami bismo morali to da uradimo."


Sin čoveka koji poriče postojanje Holokausta, Gibson je branio svog oca u intervjuu iz 2004, i, nakon njegovih nedavnih pijanih tirada protiv Jevreja, Gibson će teško izaći na kraj sa optužbama za propagiranje rasizma protiv Indijanaca. PR kampanja filma je pažljivo koncipirana tako da se izbegne potencijalna opozicija i izloženost negativnim reakcijama. Uprkos tom naporu majanski aktivisti koji nisu videli ništa više od trejlera za film kritikovali su ga dan pre njegove premijere.

Ignjacio Očoa, direktor fondacije Nahua, je rekao: "Gibson vraća, sa veličanstvenim, visokobudžetnim tehnikolorom, uvredljivo i rasističko shvatanje po kome su Maje bili brutalni jedni prema drugima davno pre dolaska Evropljana i da su stoga zasluživali, ustvari bilo im je potrebno, izbavljenje."

Indijanci koji su videli film bili su pažljivo odabrana grupa; "Apokalipto", zbog svih svojih epskih pretenzija, svoju premijeru je imao u kazinu Oklahoma, i sigurno ne pred publikom aktivista pokreta američkih Indijanaca. Početna latinoamerička publika je bila jednako pažljivo odabrana. Čovek zadužen za PR sa sedištem na Beverli Hilsu sredio je projekcije filma za Latinoameričko poslovno udruženje Los Anđelesa - ne za meksičke i centralnoameričke migrante koji poznaju Maje, ne za urođenički opredeljene Čikan@se, i sigurno ne za značajnu zajednicu majanskih izbeglica u LA-u.

Latinoameričko poslovno udruženje sa zadovoljstvom je Gibsonu uručilo svoju nagradu za "vizionarstvo". Ali prekasno je za Gibsona da se skriva iza takvih veštačkih počasti. Čak je i "LA Times" sa pravom primetio da, "jedna je stvar priznati radu... dostignuća a sasvim drugo proglašavati Gibsona 'vizionarom', posebno u vreme kada je debata o imigraciji potsetila latinoamerikance da se zarazni rasizam nalazi na svega nekoliko pića od nas."

Genocid je čak bliži i od toga. Pitajte Špance. Pitajte odrede smrti. Pitajte Mela, iza kamere ili iza malih sočiva. On je samo na treptaj od nas.

Izvor: info.interactivist.net