http://translate.google.com/# (http://translate.google.com/#)
Pa to je bio jezik kojim se, samo pre 70 godina, na maternjem nivou koristilo vise ljudi nego mnogim drugim evropskim jezicima danas.
Meni je zao sto nema prevod i latinicom vec samo hebrejskim pismom.
Nemoj mi reci da u NYC i sam ne koristis reci kao: gornisht, schlep, yenta, shiksa, mensch itd
Yiddish & Seinfeld . . Dentist Jokes (http://www.youtube.com/watch?v=_jG6B9Pt_ug#)
Kada sam ja posetio link (i par puta nakon toga) bilo je "Croatian" --> "Serbian". :?
aha, meni izlazi english -> yiddish. Moguce zato sto sam to poslednje koristio pre par dana.
Istina, bilo mi cudno da '#' na kraju linka salje direktno na bas to, ali sta ja znam.
Da, hrvatski 2 srpski je totalno bizarno.
Ovo kako ga govore ovi likovi sa URL-a koji si postavio zvuci kao Nederlands, jel'da?
Inace, radio sam u strogo Jewish ofisu i jedan je cesto drvio na Yiddishu preko telefona sa nekim a sedeo je blizu. Njegov je mnogo, mnogo vise zvucao kao nemacki.
Kao i holandski i yiddish je germanski jezik. Mada mislim da vise lici na nemacki. Tj. bolje mogu da ga razumeju Nemci neki Holandjani, cini mi se.
Inace taj Seifield je (makar tako kazu komentari) yiddish sa latvijskim akcentom.
Ja razumem tek svaku desetu rec - one koje su slicne holandskim.
inace ser -> cro nije ni preterano precizan:
хеликоптер helikopter
пацов štakor
маказе škare
цвет cvijet
заклетва zakletva
официр časnik
кисеоник kisik
водоник vodik
историја povijest
станица stanica
железничка станица željeznička stanica
келнер kelner
обућар obućar
шустер Šuster
шећер šećer
чаршав čaršav
ђубре đubre
шине šine
острво otok
супа juha
географија geografija
пада снег pada snijeg
снежи sneza
близанци blizanci
пријатно ugodno
црево crijevo
лопов lopov
сала sala
библиотека biblioteka
биоскоп kino
Shine = Trachnice.
To je jedan jezik a ovo su sinonimi.
jedan je jezik, ali to ne znaci da su kruh i hleb ili sine i tracnice sinonimi. To su reci koje su svojstvene odredjenem prostoru. Slicno kao sto Amerikanci nece nikad da upotrebe neke reci i konstrukcije recenica koje koriste Britanci, iako govore isti jezik.
Inace, translator je zakazao kod sledecih reci:
vrtulnjik
prisaha
kolodvor
cukr
smece
tracnice
zemljopis
snjezi
dvorana
iako ce u mnogim delovima Hrvatske reci "zakletva", "hljeb", "helikopter" itd., sumnjam da ce iko u Hrvatskoj reci "pada snjeg" ili "djubre". Ali sta ja znam.
Govorite li ,,Srbiš"?
desk - 08. avgust 2010. u 07.29
Tinejdžeri se u Srbiji sporazumevaju ,,srbišem", jezikom svedenim na nekoliko stotina reči, punim skraćenica i anglicizama, pišu ,,Večernje novosti".
Brzo vreme i komunikacije traže i brz jezik, koji nema umetnutih rečenica, dugačkih sintagmi, a sve je manje reči dužih od dva sloga.
Nekad su se jezički puritanci bunili što stvari nisu ,,prelepe, divne, božanstvene", nego ,,super", dok su sada u nastavku siromašenja jezika postale ,,sup".
U ,,srbišu" nema rođendana, nego samo ,,rođ" ili ,,rođoš", a umesto pozdrava šalje se ,,poz".
Slabašnom jeziku, nemoćnom da se brani pred najezdom engleskog, poslednji udarac zadale su SMS poruke, internet ćaskanja i ,,tviter", gde se raspoloženja i poruke izražavaju više interpunkcijskim znacima nego rečima.
Kombinacijom tačaka, zareza i zagrada nekome možete da poručite da ste tužni, veseli, zabrinuti, da ga volite, ali se stidite što to otkrivate...
Sa fondom od nekoliko stotina reči mladi se međusobno savršeno razumeju, a jedna reč ,,srbiša" zamenjuje i po 20 sinonima iz književnog srpskog jezika, pa je tako jedno ,,ekstra" zamenilo desetine sinonima - fino, lepo, odlično, izuzetno, neponovljivo, sjajno, divno, neopisivo, posebno, uzbudljivo, simpatično, originalno...
Jezički strucnjak Jasmina Damjanović kaže da se najveća šteta srpskom jeziku nanosi preteranom upotrebom anglicizama, koji imaju status ,,prestižne forme" u govoru mladih, pa i srednjih generacija koje često koriste internet.
Zato danas često čujemo i čitamo: kul, trip, help, pliz, pi-ar, sejl, tenks, luk, šop, dejt, čet.
Profesorka srpskog jezika i književnosti u Sedmoj beogradskoj gimnaziji Vesna Kojović kaže da se dešava da mladi ne znaju izraze koji bi trebalo da su opštepoznati, pa je, na primer, morala da im objašnjava šta znači reč ,,netremice" ili ,,etički".
A, kada zvoni za kraj nastave stvarno je ,,vrh". Onda ,,brate, zmaje, lave", samo ,,opušteno", bez ,,hejtovanja", piše list. (Srna)
:)
QuoteProfesorka srpskog jezika i književnosti u Sedmoj beogradskoj gimnaziji
no such thing
mogao si i ranije da objasnis da si dzu ivane, to objasnjava stos' tak'a picajzla stob'no rek'o moj jaro hatko maleni od prijedora grada... xrotaeye
Quote from: Ivan_D on August 08, 2010, 11:32:04 AM
inace ser -> cro nije ni preterano precizan:
хеликоптер helikopter
пацов štakor
маказе škare
цвет cvijet
заклетва zakletva
официр časnik
кисеоник kisik
водоник vodik...
Ма немају појма.
Угљендиоксид су ми превели као ugljendioksid.
karbon-dioksid je po hrvatskoj verziji srBskog jezika. xnerd
Зар није угљични двокисик?
moze i jedno i drugo.
Е, да га јебеш, ни ти рвати нису што су некад били... А откад & откуд си ти експерт за њихов језик?
Породично озрачје, нарочите склоности, сплет других околности?
all of the above. :)
Quote from: Ivan_D on August 08, 2010, 01:13:33 PM
jedan je jezik.....
Inace, translator je zakazao kod sledecih reci:
vrtulnjik
prisaha
kolodvor
cukr
smece
tracnice
zemljopis
snjezi
dvorana
Вртулњик? Присаха/пришаха? Цукр?
Ово ни Крлежа не би разумео.
А није један језик, ни случајно.
Naravno da je jedan jezik. Licne zamenice, padezi, konstrukcije recenica i verovatno 90% + reci su iste (ne racunajuci cvet/cvijet).
Sad razmisljam 'vrtlulnjik' je ceska rec, ali cini mi se da Hrvati imaju neku slicnu rec za helikopter. I prisaha takodje, sve sam pomesao. Cini mi se da Hrvati sad kazu 'prisega' ili nesto slicno.
Cukr kazu, za to sam skoro siguran.
Meni je muz rekao da se na slovenackom sike zovu joskice.
Cuo od nekog Slovenca u vojsci.
Nema bas veze sa temom ali za slucaj da vam zatreba da znate :)
:)
Quote from: Ivan_D on August 10, 2010, 08:29:01 AM
Cukr kazu, za to sam skoro siguran.
За шта кажу цукр?
А посебан је језик од српског, колико је посебан пољски или руски или бугарски.
Чак немамо исте гласове (рвати имају меко ć и тврдо č, које погрешно представљају као српско ћ и ч), сложене предикате творе из личног и неличног облика глагола (idem raditi наспрам српског идем да радим) итд.
Quote from: E on August 10, 2010, 09:47:37 AM
za slucaj da vam zatreba da znate :)
Шоу ми јор јошкице! Хммммм.... уопште није практично.
Значи, зато су slowенци....
QuoteА посебан је језик од српског, колико је посебан пољски или руски или бугарски.
:roll: