News:

SMF - Just Installed!

Main Menu

EKONOMIJA, uopste...

Started by indie, September 24, 2014, 03:43:45 AM

Previous topic - Next topic

0 Members and 1 Guest are viewing this topic.

Ivan_D

Ovo sam i ja provalio (doduse tek pre jedno desetak godina, vec mi bilo skoro 40 - los, nekvalitetan narod)

(Loznicanin, 15. januar 2019 11:41)

Tačno tako, problem je u narodu. Ja to isto kažem u malo drugačijem obliku: problem je u tome što je u Srbiji ljudski materijal veoma loš!

Vučić i drugi razni Vučići koje smo dosad imali nisu uzrok, nego simptom problema. Kada Vučić sutra pukne (a pući će kad tad, kao i svi ostali što su pukli), vrlo su velike šanse da će ga zameniti neko ko se od Vučića razlikuje samo po tome što se preziva drugačije!

Zašto? Zato što je ljudski materijal u Srbiji vrlo loš! Ili, drugim rečima, zato što je od političara u Srbiji gori samo tzv."narod" u Srbiji!

Dokaz? Nenormalan broj preletača i botova. (Preletači i botovi su za mene isto s**e i isto pakovanje.) Kad vidimo samo koliko je njih iz DS-a i drugih stranaka preletelo u SNS, ponegde preleću čak i kompletni lokalni odbori, šta to pokazuje? Da je ogroman broj ljudi u Srbiji bez problema spreman da se zbog čak i nekakve vrlo male lične koristi odrekne svakog principa, stava, savesti, ličnog integriteta itd.

Šta može očekivati društvo čiju veliku većinu čine takvi pojedinci? Uvek i samo nekakvog Vučića i nikad ništa bolje od toga...

Zato odavde beži i bežaće svako pametan i normalan ko može da pobegne! Ja, nažalost, nisam na vreme pobegao, a sad je prekasno.
(Aldebaran, 15. januar 2019 13:58)

# Link komentara
Preporučujem (+187)
Ne preporučujem (-6)
If you dine with the devil bring a long spoon.

Toza

ah, o jajetu i kokoši, opet


indie

https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/opasnost-ispod-centra-beograda/

Zbog zatvaranja železničkog koridora 10 tunel "Vračar" potpuno otvoren za prevoz zapaljivih tereta i otrovnih materija

Opasnost ispod centra Beograda


:|
'на љуту рану - љуту траву..!'



Toza

Srbija postaje zemlja starih:

"Policija je u Svilajncu uhapsila 67-godišnjeg Ž.P. iz okoline Aleksinca zbog sumnje da je iz jedne kuće ukrao 56.000 evra, saopšteno je danas.

On je osumnjičen da je 1. avgusta 2017. godine provalio u kuću na području Svilajnca iz koje je ukrao novac koji je bio sakriven u ormaru, saopštila je Policijska uprava u Jagodini." (izvor: Kurir)

indie

*
Barba Tonino je rekao: ,,Dobro kažeš, čoviče, na mladima svit ostaje..." Dida je rekao: ,,A mi smo već stari i nadmoćni..."
*
:?:
https://pescanik.net/biljeznica-robija-k-sloboda-govora/
'на љуту рану - љуту траву..!'


Toza

... dočim vesić gazi đinđićevim stopama: "Novac koji poslodavci isplaćuju zaposlenima za pretplatne mesečne ili druge vrste karata za gradski prevoz od sada će morati zaista da bude potrošen u tu svrhu, a ne da bude isplaćen ,,na ruke", rekao je zamenik gradonačelnika Goran Vesić gostujući u Beogradskoj hronici.

On je pojasnio da je Ministarstvo finansija danas objavilo Mišljenje prema kojem će poslodavci morati dokumentovano da dokažu da je novac namenjen za prevoz iskorišćen u tu svrhu, što je jedan od koraka ka boljoj naplati karata, a samim tim i kvalitetnijem gradskom prevozu u Beogradu."


tempo

kad sam cuo da triglav nije u crnu goru, tri dana sam plako

indie

http://www.politika.rs/scc/clanak/426635/Gradnja-pruga-i-auto-puteva-pre-gradevinske-dozvole

Nemanjaпре око један сат

Paralelno s ovim novim zakonom, molimo nadlezne da izglasaju novi zakon o oruziju u kojem bi omogucili vlasnicima nekretnina da se nekznjeno obracunaju s investitorima koji im naruse posed. Drugim recima neophodni su nam dodatni zakoni da se legalizuje divlji zapad


Ima neki pravnik ovde da da svoj komentar..?
'на љуту рану - љуту траву..!'

Toza

missim da tu država treba duradi nešto

indie

meniskus (prednji, levi)
me nešto zeza

tozo, usprkos svemu
se vidjamo u subotu
(92 mi ide u 12:27
nači u centru sam oko 13...)
?
'на љуту рану - љуту траву..!'

Toza

ne vredi, došla mi gošća izdaleka

tempo

kad sam cuo da triglav nije u crnu goru, tri dana sam plako

indie

ma i sutra* je dan
ništa, poljubi gošću
u ime sviju nas...
:)


*
sutra idem kod ćaleta na voždovac
nosim jorgovane onoj njegovoj (Mira)
i onaj Foxov rešo (počo da me nervira svojim brujanjem, sneću onaj plinski iz stare kuće...)
'на љуту рану - љуту траву..!'

Toza

u ponedeonik krećem za prestonicu
kakav je saobraćaj tamo na vračaru, oko katanićeve? ima li se gde rahat parkirati?

tempo

evo mozes se ovdje parkirat:


https://www.planplus.rs/groblje-ripanj/59576

mozes i epitaf pozajmit od imena groblja: r.i.p panj
kad sam cuo da triglav nije u crnu goru, tri dana sam plako

indie

'на љуту рану - љуту траву..!'

tempo

Quote from: indie on April 14, 2019, 09:43:46 PM
ne znam...


taman to moze biti tvoj epitaf: ne znam. a mozete uzeti zajednicku grbonicu i napisati laurel i softy
kad sam cuo da triglav nije u crnu goru, tri dana sam plako

indie

'на љуту рану - љуту траву..!'

Toza

pićkamater, kakva gužva
ostavio auto u garaži u babavišnjinoj, tamo gde prosečnom vozaču treba 15 minuta da spusti kola kroz one katakombe do prvog slobodnog mesta
svi su im ćoškovi zidova očukani
bio neki protest ispred zgrade suda, ali uprkos istrajnoj kiši, tuce njih je revnosno prosvjedovalo ispod nadstrešnice, dok je iz automobila u blizini pičio čudan muzički miks
kako sam pre suđenja tradicionalno surduknuo jedan džoni/džeki u factory kafiću preko puta, dok sam išao prema ulazu, pomislio sam isprva da puštaju muziku iz hrama, pa sam se malko i obradovao toj novini u pravoslavlju, ali avaj
posle 45 minuta čekao pezanu u pica baru (neviđeno sranje od kafane) i nisam je dočekao, pa sa ovom maleckom krenuo da je metim na autobus u 5
niz nemanjinu sam se od slavije spuštao bar pola sata i na kraju odlučio da se izbacim u resavsku i odatle pešice, jer inače nikad ne bi uspeli
nisam ni stigao da obiđem te radove po prestonici i pohvalim graditelje, a osudim rušitelje

indie

:))
u faktoriju sam bio na kafi
prvi i poslednji put pre jedno tri godine, oko podne
pored mene i drugara (ne racunajući i obera, ocigledni gejaš) je sedelo desetak devojak, u parovima, u svojim kasnim triesetim... ej, u podne..!
inače taj drugar dok je živeo u babavisnjinoj a radio negde oko skupstine (sfrj) iso na poso kolima:)
u povratku je najmanje pola sata trazio parking mesto, neretko je parkirao i dveatotinak metara od kuće :)
e onda je parkirao auto i nije ga pomerao godinu dana
a na poso išo pjehe, ali gde: tamo negde oko topčiderske zvezde...😅 i nie osustajao...
vidiš, mogao si kod nhega da svratis na kafu i par saveta u vezi zvučnika i uopšte kućne tehnike, prvenstveno zvućnih sistema...
zapiši tamo: Oly Music, imaš na fejsbuku
i slobodno se pozovi na mene...😊
kazu da pravi najbolji nes u tom delu grada...
'на љуту рану - љуту траву..!'

Toza

pa gde si bio kad sam onomad kupovao klavijature... ts, ts, ts...
zameračio bio opasno jednu yamahu, ali me drugar ubedi da pazarim dobrog starog rolanda (od njega, razume se)
i sad sam donekle razočaran
možda je trebalo da uznem korga?

indie

Sretan Vaskrs..!
(nego jes zamjetio
da je pok. sm svoj potlednji
(kontra)miting odrzo na badnje
vece, a av na veliki petak;
simbolika neka..?)
'на љуту рану - љуту траву..!'

Pijanista

Hm... pa i SM i AV su veliki vernici, pravoslavci....

indie

'на љуту рану - љуту траву..!'

Toza

ima li zvaničnih podataka o utrošku jaja za ovaj vaskrs?

Pijanista

Znam samo da je bilo do jaja

indie

1
pijanisto, koji ti je rekord
(glede rubikove kocke)
..?
'на љуту рану - љуту траву..!'

Pijanista

Ne znam, jos slazem onu zapocetu 1982. Kad je slozim javicu ti

indie

znaći za jedno 20 godina
(racunajuci na onog besmrtñog tozu
i ivana kojem vreme sve sporije teče...)

nikad...
'на љуту рану - љуту траву..!'

Toza


indie



Privatizacija novca

Milutin Mitrović

17/07/2019

,,Letnja šema" u medijima dozvoljava ležerniji ton i nekoliko vedrih primera. Za razumevanje ekonomskih termina klasična je dosetka bivšeg američkog predsednika Harija Trumana: ,,Recesija je kada vaš komšija izgubi posao, a depresija je kada ga izgubite i vi". Zavisnost cena od ponude ima ovakvo objašnjenje: ulazi žena u bakalnicu i pita – Zašto je kod vas paklo butera 300 dinara, a u susednoj radnji samo 200? – Pa što ne kupite kod njih? – Bih, ali trenutno nemaju. – Kod mene kad nema onda je besplatno. Za barter trgovinu (trampa), koja u opštem haosu ponovo ulazi modu, primer je sledeći: prodaje seljak pevca, a kupac pita: – Pošto je? – Pet miliona! – Jesi li ti normalan? – Ovo je pijaca, tržište, a ti kupi ili ne, niko te ne tera. Posle nekog vremena prolazi kupac pored i vidi da nema pevca, pa pita – Prodade li ti pevca od 5 miliona? – Nego šta, za dva pileta od po dva i po miliona! Moj poznanik trgovac bez specifikacija, trguje svim i svačim i na svaki način. Pati za vremenom sankcija – nikad nije pravio veći obrt nego kad se menjala roba za robu – dakle barter.

Dosetki tipa razbibrige ima mnogo, ali da završimo sa dve u kojima se nerazdvojno stiču politika i ekonomija. Italijanski komentator, Mikele Sera, skovao je definiciju: ,,Internet je čist komunizam – sr... je gratis za sve". Profesor Mario Monti, predsednik najuglednijeg italijanskog ekonomskog univerziteta Bocconi i bivši predsednik vlade, drži pak do učtivosti: ,,Neoliberali su mizantropi koji bi još bolje uspevali u komunizmu ili fašizmu". Nisu li uspešne Kina i Poljska bar delimičan dokaz za tu tezu, kao što su delimično komunizam i fašizam njihovi politički sistemi?

Po uzoru na Stivena Batlera Likoka, kanadskog pisca vedrih krimi romana, koji počne jednu temu pa onda naglo promeni tok, ja bih napustio dosetke i okrenuo se zbivanjima sa ,,demokratizacijom" novca koja opseda svet ili bar one u njemu koji novca imaju ali bi rado da ga uvećavaju. Sve više ljudi u razvijenom svetu ima mnogo novca, pa se preraspodela u odsustvu sindikata i političke alternative obavlja na perverzan ,,tržišni" način: Na Menhetnu u ekstra restoranu Serendipity hamburger košta 295, a posuda sladoleda 1.000 dolara. U restoranu milanskog hotela Principe di Savoia, Alesandra Veronezi je sommelier za vodu (!) i sama se iščuđava popularnosti posla za koji se opredelila. Takvih de lux restorana je na desetine u Italiji, a u njima boca luksuzno pakovane vode (od pola litre) ume da košta i 25 evra.

Za one koji imaju novca, ali ne previše, izmišljen je način da na procenat kupuju slike najvećih svetskih majstora. Na primer, možete kupiti 2,3% Pikasa iz Plave faze, a za taj procenat (od dnevne kotacije) dobijete luksuznu potvrdu i vrhunsku reprodukciju slike. Ako slici raste vrednost, raste i vaš ulog. Retke su, čak vrlo retke situacije da neka slika gubi vrednost. Dakako, slika ostaje u galeriji ili trezoru, a vama pravo da kad se zasitite gledanja u poster i potvrdu, svoj procenat prodate po višoj ceni. Dobra investicija sa intelektualnim prizvukom.

Od hrpe aktuelnih povoda najveću pažnju privlači ambicija osnivača Facebooka (FB), Marka Zukerberga, da uvede u globalni opticaj alternativni novac nazvan libra. Katarina Pistor, profesorka komparativnog prava, pozvala je vlade u svetu da zabrane novu kripto valutu, a još značajniji nobelovac Jozef Stiglic je precizan: ,,Samo budala može verovati FB-u... no možda u tome i jeste poenta: sa mnoštvom ličnih podataka o 2,4 milijarde aktivnih korisnika, ko bolje od FB zna koliko se naivčina rađa svakog minuta".

U sve komplikovanijem svetu finansija postoji institucija koja se zove FinTech, koju je lakše opisati onim što nije, nego onim što jeste. Nije finansijski servis, nije banka, nije posrednik, nije osiguranje, ali jeste ,,uslužna tehnologija finansijskih servisa". Dakle, ta institucija koja okuplja većinu manipulatora alternativnim novcem neće biti ,,kišobran" libre kad ona bude bila u prometu, koji se, istina, nešto odlaže. FinTech je sitan za ambicije Zukerberga i kao takav nikada nije predstavljao opasnost za sistem finansija, pa ga niko i ne dira. Međutim, pojava firme sa 2,5 milijarde klijenata i godišnjim prihodom ravnim kapitalizaciji jedne od većih berzi na svetu najavljuje velku promenu igre.

Kada je 2008. bankrotirala Lehman Bros banka, konstatovano je da za poslednjih 50 godina finansijska industrija, osim što je izmislila kreditne kartice i bankomate, nije osećala potrebu da se tehnološki modernizuje. Istina, izmislila je i stotine ,,novih proizvoda" čija se suština svodi na pompeznu terminološku ekvilibristiku za sitne novitete. Ostati imun na buktanje interneta znači da banke imaju dovoljno monopolski položaj da im se može da mirno cede klijente kako im se hoće. U vreme kada se bitka vodi oko G5 sajber tehnologija, bankarski sistemi su još uvek na web nivou 0.1 i ponosni na online banking kao maksimalni domet.

Masa kriptovaluta koje kolaju i nastaju skoro svakodnevno nejaki su pokušaji da se sektor finansija preoblikuje. Cilj tih valuta je da cede pare od naivnih. Pre libre nijedna alternativna valuta nije pokazivala tendenciju da zadre u srž finansija i da ih radikalno menja. Istini za volju, nijedna od kriptovaluta nema tu materijalnu i klijentsku snagu koju ima FB. Svaka novina neminovno nameće žestoku kontrolu dok se ne ustanovi čemu ona vodi sem proklamovanih lepih obećanja. Na primer, libra bi lako mogla postati najveća svetska perionica prljavog novca, čemu dobrim delom kriptovalute služe. Druga nevolja po političke i finansijske vlasti je pogubnija: potencijalni gubitak monetarnog suvereniteta. Ustali li se libra kao svetska ,,stabilna valuta" dovešće u pitanje postojanje centralnih banaka koje prema potrebama politike manipulišu novcem favorizujući ili obuzdavajući inflaciju, odnosno cene i ekonomsku aktivnost.

Posle Drugog svetskog rata, Bretonvudskim sporazumom pobednički dolar se nametnuo kao neprikosnovena svetska valuta (obračuna i plaćanja) sa zlatnom podlogom, sve do 1971. godine kada je Francuska otkrila i obznanila da zbog finansiranja rata u Vijetnamu Amerika masovno štampa dolare bez pokrića. Usledio je ,,Niksonov šok" – preko noći je ukinut sistem zlatne podloge, da Amerika ne bi bila prokazana kao falsifikatorka. Od tada počinje krunjenje poverenja u dolar, koji je kasnije po savetu Miltona Fridmana (,,ako je šeicima stalo do dolara zašto da im ne štampamo") štampan obilato kao ,,petro dolar". Konačno je poslednjih godina padom američke dominacije u svetu dolar ponovo ustupio primat zlatu. Niz zemalja svoje rezerve u dolarima pretvara u zlato, a rezerve zlata koje su se čuvale u Americi i Britaniji povlači u svoje centralne banke. Blokada venecuelanskih zlatnih rezervi inicirala je nepoverenje u svetske čuvare tuđeg zlata.

Zukerberg, koji je pokazao da ima njuh za tendencije modernog vremena, oseća da je kucnuo čas da ponudi alternativu te počne da menja i suštinu finansijskih pravila igre. Pa ipak, nije FB prvi koji pokušava da globalizuje monetarnu politiku. Novembra 2011. obnarodovana je crom valuta u čijem proglasu pompezno piše: ,,Slobodne valute – Slobodna tržišta – Slobodni ljudi – Slobodna planeta", a mesto rođenja joj je Pula, Hrvatska. Pozivajući se na pokrete Indignados i Occupy Wall Street, na ,,otpor nemilosrdnom bankarskom i političkom nasilju nad ljudskim dostojanstvom... ljudima je prekipelo... ne žele više živeti i podizati svoju decu u mizernom ambijentu obmane, nepravde, nemaštine, mržnje i rata... Sustav Alternativne Valute Crom je postao neprocenjiva stvarnost pristupačna svakom čoveku u bilo kojoj zemlji. Reč je o kombinaciji društvena mreža-platni sustav, kroz koji se u tranziciji ka boljem sutra pristupa neizostavnoj potrebi za decentralizacijom novca". Iza ovog politički obojenog manifesta stoji servis koji nudi niz korisnih novčarskih usluga onima koji mu pristupe u članstvo. Koliko su u osvajanju ,,slobode za planetu" uspeli može se zaključiti po tome da je još uvek poznatija Cromos – tvornica boja i lakova, nego crom – alternativna valuta.

Takvih pseudo monetarnih pokušaja ima svuda po svetu. U Italiji, koja je među prvima kad nešto ulazi u modu, gotovo svaka regija ima svoju komplementarnu valutu, pa se na Sardiniji zove – sardex, u Piemontu – piemontex, u Venetu – venetex i tako redom, kao da su izašli iz Asterixa. Oni pomažu svojim štedišama/investitorima da se snađu u šumi finansijskih instrumenata, da razaznaju akcije, obligacije (koje funkcionišu po IOU – I Owe You – obećanje da će dug biti vraćen), pa su tu i sekundantno OTC (Over The Counter – preko šaltera) tržište, opšti i penzioni fondovi, derivati... Njihove ,,valute" su sredstva obračuna, ali nisu sredstva plaćanja; zato se prvo moraju prodati na tržištu, pa se tek tako dobijenim novcem može izvršiti plaćanje. Jedan od prapočetaka su žetoni Club Méditerranée, koji važe samo unutar njegovih kampova i nigde više. Stoji podatak da 6 odsto žetona nikada nije naplaćeno što je čist prihod emitera.

Da bi poduprli iluziju sigurnosti zagovornici alternativnog novca se pozivaju na teorije o novcu od Aristotela, preko Šumpetera do Hajeka. Peter Bofinger, profesor ekonomije i bivši član nemačkog Saveta ekonomskih eksperata, dokazuje da je libra reinkarnirano čedo Fridriha fon Hajeka, rodonačelnika neoliberalizma. Valja se čuvati Hajeka i kad vam poklone nosi: njegove kao i Marksove ideje u rukama ekonomsko-političkih preduzetnika umeju da prerastu u pošast. Što se tiče libre, ona se dobrim delom zasniva na slobodnoj interpretaciji Hajekove knjige ,,Denacionalizacija novca" i njegovom zalaganju za takvu valutu, ali pod imenom dukat. Tvorci libre su smatrali da će stabilizaciju monete najefkasnije obezbediti ako je paritetno vežu za ,,korpu valuta" po uzoru na SDR (specijalna prava vučenja) MMF-a.

Da bi obezbedili stabilnost libre njeni tvorci su predvideli da veliki deo rezervi drže u obveznicama najefikasnijih država, s tim da imaju pravo promene ,,korpe" ako novac neke od izabranih država počne da gubi vrednost. Budući da ni libra nije sredstvo plaćanja, to će njena praktična upotreba biti određena dobrom voljom i interesom trgovaca novcem i onih trgovina robom koje odluče da je primaju kao sredstvo plaćanja. To znači da će biti duboko zavisna od poverenja, a ono se ne stiče na kratak rok. Ako neko deponuje u banku 1.000 evra on će dobiti isto toliko kad bude želeo da ih podigne. Sa librom je drugačije: može se desiti da dobije više ili manje – rizik je na onome ko poseduje valutu. Računa se i sa hazarderskom pohlepom kao pogonskom snagom. No taj argument je već uveliko osvojio bitcoin, koji takođe nema obavezu otkupa sopstvene valute – tržište je tu da odredi cenu i hoće li iko hteti da kupi tu valutu. U slučaju bankrota, sav rizik snose posednici alternativng novca, budući da emiteri libre takođe nemaju obavezu da je otkupljuju.

Sve kriptovalute imaju deflatorno dejstvo, a to znači kočenje, pa čak i nazadovanje privredne aktivnosti. Zato one služe i kao korektiv inflatornim željama političkih vlasti. Kapitalizam je životno vezan za trošenje pre nego što se ima, za inflaciju i kredite; bez njih bi brzo morao da ustupi mesto nečem drugačijem. Libra zapravo to drugačije obećava. Bez sumnje je da svetski monetarni sistem zaslužuje promenu, više socijalne pravde, međutim svedoci smo da se lepa obećanja onima koji promenu žele lako pretvaraju u još goru situaciju po njih. Nije teško, na primer, uočiti da libra može proizvesti više likvidnosti nego ijedna pojedinačna država. FB je nadnacionalno privatno preduzeće i u tom smislu lišeno državne kontrole. Kao i ostali finansijski intermedijari pre nje, FB kompanija obećava ono što ne može da ostvari – zaštitu vrednosti valute koja se formira slobodno na tržištu. I kako tvrdi Katarina Pistor, garancija ostaje iluzija jer ni moćni FB, niti iko drugi može da utiče na stabilnost valuta koje čine ,,korpu" libre.

Sem nabrojanih, postoje i konkretnije opasnosti – bankarskim činovnicima preti da ih racionalizacija putem totalne kompjuterizacije dovede u fazu profesije u odumiranju, kao što je slučaj sa sitnim trgovcima, zanatlijama, taksi vozačima... Privatni biznis nema obavezu da brine o zaposlenima, to je posao države kojoj se, međutim, postepeno odsecaju funkcije i prihodi, uključiv eto i monetarnu politiku. Nadirući totalni individualizam pogoduje bogatima, a brojne pojedince ostavlja bez ikakve socijalne zaštite. Revolucija privatizovanja planetarne monetarne politike uliva više nepoverenja nego vere u obećanja. Centralizovane države, centralne banke, centralizovano upravljanje ekonomijom nisu u skladu sa vremenom, međutim libra preti da izvrši planetarnu centralizaciju novca u privatnim rukama – da li je to napredak? Nezavisno udruženje novinara (NUNS) obaveštava članove da mogu konkurisati za seminar ,,Trag novca" u Londonu. Ko se za to opredeli neće pogrešiti, jer svi su izgledi da će pisanje o finansijama postati atraktivnije od pisanja o sportu, politici i kulturi.

Peščanik.net, 17.07.2019.

https://pescanik.net/privatizacija-novca/

'на љуту рану - љуту траву..!'

Toza

ko je ovo pisao, indie?
prava sreća što hatemi ne zalazi više ovde, inače bi mu sve kiselo pošlo...
nego, vidim da koalica postovala neku muziku
jbg, od silnih pacijenata u pauzama letovanja, ne postizavam da obiđem i vas
doš'o mi nedavno jedan koji se razveo pre par godina, jer nije više mogao da podnese što mu se žena kurva
kaže, sigurno je imala četiri-pet švalera (koliko on zna :)) i sve ih ju je opraštao, dok nije "spala" na nekog automehaničara i time ga za srce ujela, pa joj on to prebacio
(dok mi on to slomljenim glasom priča, ja pokušavam da vizualizujem kako je to uopšte tehnički izvodljivo, s obzirom na gabarite dotične)
i onda je "došlo" do nasilja, gde su ga žena i ćerka "namestile" da on bude uhapšen, iako je bilo suprotno, pa ga izbacile iz njegove roditeljske kuće, gde se on saglasio da ona ostane da živi tamo, da bi deca imala gde da dođu kad posećuju otadžbinu, ali sad hoće svoj dom nazad, jer ga ona ne pušta da uđe ni da uzme osnovne stvari (npr. vhs kasete sa venčanja i sl.), itditd...
i kao uzgred me pita, šta možemo da preduzmemo protiv jedne "osobe" koja ga uznemirava telefonskim pretnjama da će da mu baci crnu magiju i koja mu sipala kiselinu u cveće, a za koju zna koja je, naime, to je žena onog automehaničara, koja je popizdela što joj je muž preneo polnu bolest koju je zakačio od bivše žene ovog mog
"pa šta vi imate sa time?" pitam zainteresovano, jer čovek sedi na mom kaučuku u kancelariji, trebaće tu možda dezinfekcija, ako ne i spaljivanje
"kaže da sam ja kriv, jer je nisam prebio kad sam saznao da se spetljala sa automehaničarem" odgovara ovaj i prelazi na spisak stvari koje su se nalazile u kući, a koje je bivša nebrigom oštetila...

Pijanista

Jbt, ti ovako javno o tome... samo imena fale

indie

'на љуту рану - љуту траву..!'

Toza

Quote from: Pijanista on July 28, 2019, 07:28:16 PM
Jbt, ti ovako javno o tome... samo imena fale

misliš da će se neko ovde prepoznati?

Pijanista




Toza

od danas elektroprivreda srbije više ne isporučuje besplatnu struju severu kosova
(tamošnjem stanovništvu struja nije naplaćivana)

struju tzv. srbskom severu kosova od danas ima pravo da šalje isključivo kosovsko-albanska elektroprivreda
e, a pošto će to neko njima morati da plati, "zvanični beograd" je još 2015. godine pokrenuo proces registracije firme "elektro sever kosovska mitrovica" (direktor boban novaković) koja će kao distributer da kupuje struju od kosova i poklanja je stanovništvu severa kosova
čim bude dobila licencu za rad

vidimo da je reč o dalekosežnom planu...

indie

vratićemo se na onu tenu
de sam te pit'0 za savet u vezi parnice sa onim
debilnim izvršiteljem,
naime - nisam se namerno pojavio na parnici, sve zbog toga da bih podno žalbu sa svojm dokumentacijom gde bi ga dudlali samo tako...
ne prođe 10 dana, dođe mi od parnicarnog suda da su konstatovali da se ja nisam pojavio, megjim ova zamenica od onog pravnika od izvrsitelja koji zastupa infostan koji zastupa vodovod (i kanalzaciju) nije ponela sa sobom verodostojnu dokumentaciju, te se sledeće ročište odigrava 28.12., "isključivo o trošku tužioca"..
😉

onog debila izvsioca sto mi potrazuje oko €200, nepostojećih, samo čekićam, jel imaš ti neku gotovu formulu za tužbu za uzneniravanje te nanošenje psihicke boli i sve te radove..?
dogovorićemo se...

P.S.
Tresnjev aleksandar
Juzni bulevar 116/3
O648266561
xuzi
missim...
'на љуту рану - љуту траву..!'

Toza

nije aleksandar nego aleksandra
žensko
predsednica komore izvršitelja
uglavnom njoj poveravam izvršenja mojih predmeta u beogradu (najčešće sproću državu)
rade relativno korektno
t.j. rade ljudi svoj posao
nije na izvršitelju da proverava i utvrđuje da li je potraživanje postojeće
izvršitelj dobije gotovu stvar, samo da sprovede
odluke donose oni koji idu pre njega
mislim da se namerno gnev javnosti usmerava prema njima
da bi se skrenula pažnja sa pravih "krivaca"
a i takvi su srbi
regularno ubijaju glasnike loših vesti i sl.

nije ti dobra taktika da čuvaš te svoje "adute" za žalbu
jer onda nećeš imati pravo da ih izneseš
sud odlučuje samo na osnovu dokaza koji su izneti do kraja rasprave u prvostepenom postupku
posle toga su stranke prekludirane
kao što i dokaze možeš da predložiš samo do zaključenja prvog ročišta
pošto ovo prvo nije odžano, kako kažeš, imaš šansu na sledećem

doduše, ovo što kažem je "samo" po zakonu
tzv. praksa sudova je nešto drugo
sasvim, sasvim drugo
pa nećemo valjda k'o pijani plota......

p.s. dobra ti je ta ideja za duševni bol...
'si razmišljao da tužiš npr. republiku srbiju zbog bolova koje ti svakodnevno prouzrokuje?

indie

ništa
cekam da otvoriš bureau u strasborgueau...

i nije mi taktika
nego strategija u ovoj svoj mojoj borbi...
😊

ps
fala na dodatnim infoz
'на љуту рану - љуту траву..!'

Toza


indie

indie (1) - izvrsioc (za infostan) (0)

idemo dalje...


😊

ps
jes gledo 'kamijonđije' večeras na rts1,
serija obećava, scenario pok. G. Mihić, urednik serije
s. radojević (slobodno se pozovi name ako ti šta ustreba, sale je četničko dete:)

pps tamo negde oko februara mi na tapet dolazi onaj neki infostanov izvrsilac što mi traži dvaestriiljade, tek će on čvorka da naj.

pre neki dan mi došlo od vodovoda nekih opet nepostojećih 13qm, 'načitreći okršaj...
i tako...
'на љуту рану - љуту траву..!'

Toza

srečna nova godina i tebi i svima ostalima
čestitam i kwancu, po nahođenju

indie

... i svima ostalima,
ako niste izbacili to smeće
učinite to odmah
i mašinu uključite, ako fali zašta za/do 5/7 kila, ubacite mačku, dabra, covpaa ili kod drugog kućneg lj., sutea kažu biće sunčan dan, blago vetrovit
, će se brzo osuši...😊

ps
di nam je E..?

'на љуту рану - љуту траву..!'